eu4journalists

VANJSKI POSLOVI, TRGOVINA, RAZVOJ

4. Razvoj i humanitarna pomoć

EU je postala poznata kao najveći dobavljač pomoći velikom broju zemalja u razvoju, posebice zemljama u afričkoj, karipskoj i tihooceanskoj (ACP) grupi – od koji su velik broj bivše kolonije država članica. Europski fond za razvoj u osnovi je skup razvojnih fondova država članica za zemlje ACP i njegova administracija provodi se odvojeno od proračuna EU. EU također pruža humanitarnu pomoć u slučajevima kriza diljem svijeta. Svake godine Europska komisija pruži pomoći u vrijednosti većoj od 7 milijardi eura.

EU promiče poštivanje ljudskih prava diljem svijeta. Kao dijelom ovog napora, EU je povezala sve projekte trgovine, ekonomske suradnje i pomoći u razvoju s odredbama o ljudskim pravima. Ako partnerska država prekrši osnovna ljudska prava, Europska unija koristi svoj ekonomski utjecaj da prekine sve sporazume o pomoći s tom državom dok se ona ponovno ne uskladi s EU standardima o ljudskim pravima. Putem programa pomoći sa zemljama u razvoju, posebice u ACP grupi, EU želi ojačati demokratske procese, pridonijeti naporima za obnovu i pomoći zemljama u oblikovanju njihove makroekonomske politike.

EU također vodi više programa za pomoć državama nečlanicama u neposrednoj blizini – zemlje istočne Europe, Balkana, Kavkaza, Sredozemlja i Bliskog istoka – da razviju i ojačaju demokraciju i tržišnu ekonomiju pružajući im stručnu pomoć. Na primjer, program TACIS pokrenut je da pomogne prelazak Rusije i bivših sovjetskih republika u demokraciju i tržišnu ekonomiju nakon raspada komunizma. Države bivše Jugoslavije i zapadnog Balkana posebno su važne za Europsku uniju. Slovenija se pridružila EU 2004., Hrvatska pregovara o članstvu, a druge – poput Albanije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore – zaključile su sporazume o suradnji s Unijom kao prvi korak prema punopravnom članstvu u EU.

Regija Sredozemlja i Bliskog istoka od strateške je važnosti za EU. 1995. godine pokrenut je takozvani Barcelonski proces za stvaranje okvira za odnose s državama u regiji. Većina njih sada ima sporazume o suradnji s Unijom. Konačni cilj EU jest uspostavljanje europsko-sredozemnog područja slobodne trgovine do 2010. godine. Osim toga, zajedno sa Sjedinjenim Državama, Rusijom i Ujedinjenim nacijama, EU je snažno uključena u pronalaženje trajnog političkog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba.

Putem bilateralnih sporazuma o suradnji, EU teži razvijanju odnosa s državama nečlanicama u širokom rasponu područja, ne samo u trgovini i pomoći, kao što su znanstvena istraživanja, zaštita prirodnog okoliša i borba protiv ilegalnih droga. Osim bilateralnih odnosa, EU aktivno surađuje s međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjene nacije, NATO i Vijeće Europe, kao i s regionalnim grupama širom svijeta.