EU4Journalists.eu is currently not updated. We hope to be back soon.

eu4journalists

select your language

ZAPOŠLJAVANJE, SOCIJALNA PITANJA, ZDRAVSTVO

3. Socijalna pitanja

Pitanja

– Socijalna agenda 2005. – 2010.
– Čimbenici globalizacije i demografije
– Reorganizacija Zakona o radu i korporativne odgovornosti
– Socijalna sigurnost

Socijalna agenda 2005. – 2010. pokrenuta je u svrhu reorganizacije europskog socijalnog modela radi postizanja rasta i ciljeva zapošljavanja iz Lisabonske strategije. Agenda teži pružiti bolja i brojnija radna mjesta, kao i širenje jednakih mogućnosti, osiguranih međunarodnom konkurencijom, tehnološkim napretkom i promjenom strukture populacije, a sve s ciljem zaštite najranjivijih skupina građana Unije.

Agenda obvezuje javne službe na svim razinama, od lokalnih do nacionalnih, zastupnike poslodavaca i radnika te nevladine organizacije s ciljem kreiranja istinski europskog tržišta radne snage, gdje prenosivost mirovina i socijalna sigurnost omogućuju istinsku mobilnost radnika. Također pruža instrumente za uspješno rekonstruiranje kroz socijalni dijalog. Države članice podupiru mirovinske sustave i sustav zdravstvene skrbi, boreći se protiv siromaštva te problema zapošljavanja i socijalnih problema čiji je izvor u starijoj populaciji, njegujući jednakost mogućnosti i pokušavajući iskorijeniti diskriminaciju.

Vjerojatno jedan od najznačajnijih čimbenika u Socijalnoj agendi jest demografska promjenjivost, ne samo globaliziranog svijeta, već i sjedinjene i integrirane Europe, uključujući učinak padajuće stope nataliteta. Kako bi ukazala na postojeće probleme, Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti pokrenula je Zelenu knjigu o demografskim promjenama u 2005. i u njoj se dotakla nekoliko: produženje životnog vijeka, što je rezultat napretka u zdravstvenoj skrbi, starenje stanovništva do 2030. godine i niske stope nataliteta koje ovise o različitim faktorima.

Uz to, Europska komisija objavila je Zelenu knjigu o Zakonu o radu koja je pokrenuta kako bi se potakla debata o postojećim zakonskim sustavima koji se odnose na rad i zapošljavanje. Trenutno je čak 4 od 10 radnika u Europskoj uniji zaposleno putem nestandardnih ugovora ili su samozaposleni, a Zelena knjiga ciljano postavlja pitanje državama članicama, poslodavcima i zaposlenicima kako zakon u Europskoj uniji i na nacionalnoj razini može učiniti tržište rada fleksibilnijim vodeći računa o radničkoj sigurnosti (fleksisigurnosti).

2007. – Europska godina jednakih mogućnosti za sve

Povodom 50. godišnjice potpisivanja Rimskog ugovora, u „godini jednakih mogućnosti za sve“ slave se i fundamentalne europske vrijednost jednakosti i jednakih mogućnosti, neovisno o individualnim okolnostima. U suvremenom društvu raste svijest o nužnosti za solidarnošću i senzibilnosti prema manjinama pa čak i za još sofisticiranijim konceptom jednakosti koji teži idealu „neotuđivosti ljudskog dostojanstva“. Ta je godina mogućnosti da posebne vladine organizacije daju preporuke o postizanju tri osnovna cilja:

– boljoj informiranosti populacije o njihovim pravima;
– demonstraciji nužnosti postojanja raznolikosti;
– približavanju stvarnom postojanju jednakih mogućnosti za sve.

„Godina jednakih mogućnosti za sve“ vrlo je bitna za sve manjinske grupacije, no najviše pažnje treba usmjeriti na pitanje spolne jednakosti i koncept „aktivnog starenja“ za sve stariju populaciju.

Socijalna sigurnost

I dok države članice već dugo imaju oformljene sheme socijalne sigurnosti, primjena slobodnog kretanja unutar Unije dala je novu dimenziju svemu. Bez adekvatne koordinacije, obitelji koje su se preselile iz jedne u drugu državu članicu na tom području mogle bi biti oštećene. Europska unija uvela je neke mjere kako bi izravno uputila na problem koji postoji, premda te mjere jednostavno ne koordiniraju postojeće programe u državama članicama. Europska unija također je plasirala neke sustave socijalne zaštite protiv nezaposlenosti, bolesti i invalidnosti, programe u svrhu pomoći pri odgoju djece, pomoći ljudima starije dobi i u slučaju smrti partnera ili roditelja. Iako se države članice i dalje drže svojih sustava socijalne zaštite, Europska je unija programe koordinirala kako bi među njima stvorila mobilnost unutar istih legalnih okvira djelovanja u kojima postoji i vlada socijalna sigurnost te učinkovit mirovinski sustav. U ožujku 2006. godine Vijeće EU-a prihvatilo je novi socijalni okvir s nekoliko zajedničkih ciljeva u pogledu socijalnog uključivanja, mirovinskog sustava i zdravstva. Informacije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti izradila je Baza podataka o sustavima socijalne zaštite (MISSOC).

back to top